10 pito sili ona leva o le ituaiga

Anonim

10 pito sili ona leva o le ituaiga 40713_1
O le ata o se tasi o le faʻauiga o uiga o tagata soifua, ma o le a faia le gaosia o tomai faʻaaogaina se seti atoa o tomai e tutasi i Homo Sapines, Vaʻaiga ma le Fuafuaina o Malatination. Art, e aofia ai valivali, tala ma musika, na faʻaaogaina e tagata Aseito-Talu mai le Faʻatulagaina o le tusi, ma talu ai o aganuu taʻitasi ua atiaʻe ana lava faʻamatalaga o le faatufugaga o le faatufugaga. Ae i ituaiga taʻitasi o faʻaaliga, sa i ai i taimi uma se mea muamua na amata ai mea uma.

1. muamua atatoso (1908)

Cartoon Roots mafai ona suʻeina seʻia oʻo i le 1650s ma ni moli mataga i lea taimi. I le 1800s, na amata ona tupu lenei ituaiga ona o le faʻaalia o masini mo le fausiaina o ni ofutino, pei o le Tamatridge, ZoTrope ma le Kinograph. Ma, a fausia ai le ata, i ni ata ma le faʻaofi o ni nai sekone o animations i faʻavaʻa moni. O le muamua atoa animated ata tifaga (atatone) na faia i le 1908 e le Farani Cadicatarist Emil Kilmam ma sa taua "Fantasmagooria". Peitaʻi, sa ou faaaogaina le 700 fana ma ia latou faaaua i ia vaiaso e faʻamaeʻa ai le ata tifaga. "Fantasmagoria" mulimuli ane pe tusa o le 80 sekone ma e leai se tala i le tala. O le amataga o Ona lima na latou valiina le uiga mai, ona faia lea o lenei masaniga ma le tele o faʻafiafiaga eseese o loʻo liliu i isi vaaiga faʻapitoa.

2. Muamua ata tifaga (1903)

O Tekinolosi na mulimuli ane na mafua ai le tulaʻi mai o ata tifaga, amata ona atiaʻe i le 1880, ma muamua ata muamua na matua taua lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lua lauiloa e lua mai le vave ata o le lipine faʻaalia le taunuʻu atu o le nofoaafi i le nofoaga, ma le 1-sekone vitio ma le sogiina o tagata. E le gata i lea, ona o tapulaʻa o le tekonolosi, taimi faatulagaina, o se tulafono, e le naʻo le minute ma e masani ona faʻaalia le tasi o le vaaiga.

Tifaga, na suia ai mea uma, avea ma ata muamua o le ata, ma le togafiti, o se tala lea, "o se tala tele a le aiga." O le 12-minute le ata, na aveesea e Toma o Edson ma Faʻatonu edwin Sourter, faʻamatala le tala o le fa Gungsters Ringla, ma i le taimi o le au malaga ma fana.

"O le gaoi lapopoa" gaosia ai se suiga i le ata tifaga alamanuia mo nisi mafuaaga. O le taimi muamua lea e tele ai le tele o tekinolosi ese. O le uluaʻi taʻimua ma le itu i sisifo.

3. Muamua com (1827)

O le aso, sa masani ai tagata uma i agafaitau e uiga i sukalati, ae o le Braca muamua a le lalolagi e leai se mea e fai ia i latou. Ua talitonu o nei o le "fiailoa o Ogariadia o le matua" i luga o le 40 itulau ma le 6-12 ata i luga o le Swist Artist Rudolph tover i le 1827. Sa leai ni "ao" ma upu e felelei mai i gutu o gutu o amio, o le tusitusiga na tusia i lalo ifo o le ata.

O le comic ua faʻamatala le tala i Obadiam tuai, o le na alofa i se fafine atoatoa, o le na iʻu ina leiloa. O loʻo ia taumafai e ausia uma mea moni ma faʻafitauli ina ia toe foi atu ana kosesia mo pepa. Tauaso i le taimi, ma e oʻo lava i le lelei tele, sa leʻi talitonu o le galuega o le a fou foi. Na latou manatu o le a avea o se "tala fatu" mo tamaiti ma tagata taʻutaʻua tagata "maualalo vasega".

4. Ata muamua (1826)

Ma le oʻo i le taimi o mea pueata, o ata ua avea ma tuʻufaʻatasiga o le olaga. I le 2013, o le 250 piliona ata na faʻapipiʻi i le Facebook, ma o aso uma na faʻaopopoina 350 miliona ata fou. Ma naʻo le tasi le fesoʻotaʻiga lautele, e maeu le toʻatele o latou o loʻo i ai. O le lauiloa o ata e mafai ona suʻeina i le Farani o le nispes Nispex ma ona nofoaga, mea pueata-opscuras.

O le faʻafitauli ma le Obsecura Campal amkas e valu itula o faʻaalia e fai ai le ata, ma e masani lava o le foliga na muta ai le taimi. O se tasi o nai mea na teuina i le lalolagi muamua ata o le "o se mai o le faʻamalama i le totonu, ave e nieps i le 1826.

5. Oa i le vaega (472 BC)

Ua talitonu o tala na tutupu mai i Epepe mai i Epepe, ma na ia faʻaalia naʻo le amio lea, sa taua o le tausiniopnist. O le tagata faigaluega sa iai se tagata na tu i luma o le vaega o Tagata o "Falepese", ma le aufaipese na fesiligia fesili popetonist e atiaʻe le togafiti.

Muamua o le lauiloa Eleni manatu o le Eleni o Edchority i le tulaga lona lua a le tagata. O ia foi o le Tusi Paia o le pito i luga o le pito i luga o le atoa taoto o "Peresia", lea na iʻu ina faʻataunuʻuina i 472 TLM. Ile ogaoga o le faʻalavelave efa ai, ma sa ia faʻamatala i le tala i Athos, tina o Kerks, o loʻo faʻatali mo le toe faʻafoʻi o Lona ataliʻi mai i lana tauvaga. O le autu autu o le taʻaloga, o le tele foʻi o le mea e sili ona malosi e mafai ona faʻaleagaina ona o le osofia.

6. O le tusi pito i luga (600 BC)

E i ai le tusi o le tele o le tele o le tele o le tele o le itulau. Na maua le tusi e sili atu i le 70 tausaga talu ai i le ana i tafatafa o le vaitafe stuma i le itu i saute-sisifo o Bulgaria. O loʻo iai ni faʻavae ma faʻailoga o mea faapena e pei o le taʻitaʻiʻau, fitafita, Lira ma Mermad.

O le tusi, o tafaoga faamasani mai i le 600 BC, na faia e tagata Etrusca, lea e manatu o se tasi o tagata sili ona lilo o Europa. E talitonu o latou na malaga ese mai Lydia (nei post pipi) ma nofo i le itu i matu ma ogatotonu i le 3000 tausaga talu ai. Ae paga lea, o le tele o faamaumauga a Etrescans na faaumatia e Roma na manumalo i le faaituau o lona fa o le lona fa o le lona fa o senituri. I le aotelega, 30 ia papatusi auro na maua i le lalolagi atoa, ae ua le fesoʻotaʻi faʻatasi le tusi auro o Eresascans.

7. O le pito i lalo o le solomuli solo (2100 BC)

E ui lava o solo i lenei aso e masani ona fesoʻotaʻi ma le alofa ma alofa, sa masani ona masani ona faʻamatalaina tala. O le mea tuai na teuina solo, o le sili foʻi o le sili ona maualuga o tusitusiga, o le "Epomesh" i le HIDGAMSH " O le solo tusia tusia i luga o 12 maa faailoilo (e leʻi toe ola atoa (e leʻi toe ola atoa), faamatala ai le sui muamua o Sumer, o ai na pulea le taulaga o Uok i Mesopotamo. E ui lava o loʻo talitonu o le hilgamesh o se tagata moni, o le tala ia te ia, o loʻo faʻaalia i faʻailoga uma, o se fatugaloa.

I totonu o le solo, hilgamesh ua faamatalaina o se deggod, o se tufuga tele, o se fitafita ma se au. Na ia tau ma se teuga esia e Ensid, na nonofo i manu ma na faia e le Atua. O HILMAMamesh manumalo, ma e avea ma uo, ona latou ese ai lea o le popole o le tele o fegalegaleaiga masani, pei o le fasioti tagata valea ma ola i le lolova tele.

I le 2011, Suyiminal Megaseman i Kurdistan maua 60-70 papa, o i latou na latou mauaina o se isi itu o le lalolagi o le lalolagi.

8. O le pese sili ona leaga o le laki (3400 BC)

O musika sa avea ma tasi o ni vaega o aso uma o le olaga o aso uma, aua e mataina le malosi e faʻaosofia ai se tele lautele o lagona i le tagata.

Ua faʻapeatia i latou e le mafai ona tuʻufaʻatasia musika e tuʻufaʻatasia ai tagata lautele ile nuu, e matua taua lava i le uluaʻi vaega o ni vaega o auvae ma ulu. O le lagona o le faʻalapotopotoga faʻapea lea e taua ona e manaʻomia e tagata uma e galulue i se 'au e ola ai.

A o lei faia le faamatalaga o le faamatalaga o le faamatalaga, o le tele o pese na fesiitai, o le toatele o le uluai musika na leiloloa. O le pito i luga o le pese na maua i le amataga o le 1950s i le Sgarite, Suria. Na tusia o ia i luga o le couty Charerte faʻailoga, lea na mou ese mai i le faʻaiuga o le Meleniuma lona lua i le vaitau o fafo.

9. O le mea tuai na faapolopolo (33,000 - 38,000 G. BC)

I le 2008, na maua ai e tagata sisifo o Siamani, o tagata sailiili o tagata faifaatoaga i le lalolagi, e tusa ma le 40,000 vaitau mai le 35,000 tausaga. O le faʻatu e faʻaigoa e Venus mai le Wels, o le lapoʻa o le tamatamai lima ma vaneina mai le amummoth's bedavona.

O le faʻatusa o loʻo faia i le tino o se fafine o le fafine soʻotaga; E leai ni lima, vae ma ulu, ae faigofie ona manatunatu i matua tele maamalo, 'Aumo ma pepese. O le asō ua leva ona le iloa i le mafuaʻaga o lenei mea. O nisi e finau ai ua avea nei ma faʻailoga faʻapitoa o le faʻagaioiga ma toe gaosia, ae o isi e talitonu o le faʻailoga lea o le soifua maloloina ma le tologai. Ae, aʻo tagata e le faia le taimi o le taʻavale ma e le aʻoaʻo e tautala i le gagana o le aganuu, masalo e leai se tasi na te silafia lena mea pe na faaaogaina.

10. O le ata pito sili ona leaga (37,000 - 39,000 g. BC)

Ua talitonu o tagata na muamua afio mai i Aferika i le 200,000 I tausaga ua mavae. E tusa o le 50,000 tausaga talu ai, na malaga mai i le teritori o le teritori o auupega o aso nei, ae taofi i le motu o Sulaweni (Indonesia), lea na maua ai ata sili ona leaga. I le aso, o le fesoasoani mai o metotia faʻaonapo nei e faʻavae i luga o le touluu o Uranium, tausaga o le mea o loʻo ufiufi ai ata o ata mo le faitau afe o tausaga sa faʻataʻitaʻi. O le faʻaliliuga lea o le mea taua, lea e faia pe a oʻo atu vai i le paʻu o le laina. O iʻuga o le suʻesuʻega na faʻaalia ai nisi o vali a le itiiti ifo ma le 39,000 tausaga.

O ata pito sili ona leva o le papa o lima o lima. Ua fausia i latou e le au tusiata i le tuu o latou lima i luga o le taualuga po o luga o le pa o le ana, ma feosofi i luga o le dye.

O le isi ata na maua i le ana, o le ata 35,400, e faʻaalia ai se meaola a le pepe. Masalo o le tala muamua lea e sili ona lauiloa faatusa i le lalolagi.

Faitau atili